Studija slučaja 3

Studija slučaja 3

Učesnici u postupku

Ova studija slučaja analizira ulogu Republičke agencije za mirno rešavanje radnih sporova u postupku pregovora-usaglašavanja teksta kolektivnog ugovora kod poslodavca u cilju zaključenja istog, između Poslodavca i više sindikata JP H, koji su uz aktivno učešće Republičke agencije za mirno rešavanje radnih sporova nastavljeni nakon donošenja važećeg Zakona o radu.

Poslodavac JP H (u daljem tekstu Poslodavac), više sindikata JP, usaglašavanje teksta predloga kolektivnog ugovora kod poslodavca u cilju zaključenja istog, kompleksni pregovori strana u postupku usaglašavanja, vremenski pritisak, ugled i doprinos Republičke agencije za mirno rešavanje radnih sporova u postupku i pozitivno iskustvo strana u pregovorima.

Predmet spora

Poslodavac i sindikati JP H sporili su se oko sadržaja većeg broja članova teksta kolektivnog ugovora kod Poslodavca, koji je Poslodavac izneo kao inicijalni predlog teksta kolektivnog ugovora, a posebno u vezi sa izmenama Zakona o radu u pogledu primene i računanja minulog rada kod Poslodavca.

Kako bi JP H i sindikati pristupili zaključenju kolektivnog ugovora sa resornim Ministarstvom trgovine, turizma i telekomunikacija, bilo je neophodno da prethodno usaglase tekst predloga kolektivnog ugovora kako bi sa usaglašenim predlogom pristupili daljem postupku zaključenja kolektivnog ugovora sa resornim Ministarstvom.

Kako se uključio miritelj

Nakon dužeg perioda pregovaranja Poslodavca i sidikata JP H, isti su uputili predlog Republičkoj agenciji za mirno rešavanje radnih sporova za određivanje miritelja koji bi pomogao stranama u postupku pregovaranja u cilju razrešenja spornih članova teksta kolektivnog ugovora JP H i usaglašavanja istih sa aktuelnim, tada izmenjenim Zakonskim propisima.

Dakle, Republička agencija za mirno rešavanje radnih sporova i postupajući miritelj iako formalno pozvani da učestvuju u postupku mirenja između Poslodavca i sindikata JP, faktički su učestvovali u navedenim pregovorima u svojstvu stručnog savetnika koji bi doprineo usaglašavanju niza spornih članova predloženog teksta kolektivnog ugovora.

Kratak prikaz postupka

Nakon podnošenja predloga, u vrlo kratkom roku zakazan je prvi od ukupno dva održana sastanka u prostorijama Poslodavca.

Navedeni sastanci bili su vrlo sadržajni i trajali su i po više od 6 sati bez pauze. Strane u postupku, uprkos mimoilaženju u stavovima u pogledu dela teksta kolektivnog ugovora, iskazale su izuzetno dobru komunikaciju kako međusobno tako i sa miriteljem kao i želju da se do tada dugotrajni pregovori okončaju u što kraćem roku.

Održani su i odvojeni sastanci sa stranama u postupku oko najspornijih tačaka kolektivnog ugovora, a posebno sporno između Poslodavca i jednog od sindikata bio je član kolektivnog ugovora koji se odnosio na računanje minulog rada.

Naime, prilikom formiranja JP, deo radnika preuzet je od preduzeća “A” te je sindikat zastupao stanovište da bi tom delu zaposlenih koji su preuzeti od preduzeća “A” trebalo računati minuli rad u procentu većem u odnosu na deo zaposlenih koji je zaposlen kod Poslodavca a koji nisu preuzeti od preduzeća “A”.

Nakon održanih odvojenih sastanaka sa stranama u postupku pregovora, sindikat je ipak odustao od takvog stanovišta te je i taj član kolektivnog ugovora konačno usaglašen.

Ishod postupka

Ishod postupka pregovora kod Poslodavca bio okončanje dugih pregovora koje su pregovaračke strane vodile do uključenja Republičke agencije za mirno rešavanje radnih sporova u postupak pregovora, a glavni ishod bio je usaglašen tekst predloga kolektivnog ugovora između poslodavca i svih sindikata koji su učestvovali u navedenim pregovorima i iznošenje usaglašenog teksta pred resorno Ministarstvo u cilju zaključenja istog.

Obzirom da su pregovaračke strane do uključenja Republičke agencije za mirno rešavanje radnih sporova u pregovore skoro dve godine nastojale da usaglaše tekst predloga kolektivnog ugovora, to je postojala realna mogućnost negativnih posledica kod Poslodavca uključujući mogućnost štrajka.